Od 24. do 26. rujna Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u Zadru je organiziralo tematski sastanak Regionalne ozonske mreže za Europu i središnju Aziju (ECA mreže) na temu provedbe ukidanja potrošnje klorofluorougljikovodika (HCFC-a). Sastanak je organiziran u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, odjelom za tehnologiju, industriju i ekonomiju (UNEP DTIE) i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatska), kao dio plana rada Regionalne ozonske mreže za Europu i središnju Aziju.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Turske i Crne Gore, predstavnici provedbenih agencija Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvitak (UNIDO). Raspravljalo se o ubrzanom ukidanju potrošnje HCFC-a za članice članka 5. Montrealskog protokola i njegovo smanjenje za 10% do 2015. godine kao i potpunom ukidanju HCFC-a u Hrvatskoj ulaskom u Europsku uniju. Jedna od tema sastanka odnosila se i na donošenje i provedbu novih propisa, standarda i mjera za promicanje novih tehnologija koje ne štete ozonskom sloju i koje ne utječu na klimatske promjene.

Na dnevnom redu bila je i rasprava o fluorougljikovodicima (HFC-ima), zamjenama za tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS), koji su ujedno i staklenički plinovi koji doprinose klimatskim promjenama. Predstavnici zemalja ECA mreže na sastanku su dali izjavu o podršci za uspostavljanje otvorene kontaktne skupine koja će razmatrati moguću izmjenu Montrealskog protokola za kontrolu potrošnje i proizvodnje HFC-a.

‘Unatoč uspješnoj provedbi projekata ukidanja potrošnje HCFC-a, neke zemlje suočavaju se s poteškoćama u uspostavljanju sustava certificiranja servisera, vođenju evidencije o instaliranim količinama rashladne tvari u uređajima i opremi i nadzoru nad obveznim pregledima i provjerama uređaja. Hrvatska, koja već dugi niz godina ima uspostavljen sustav certificiranja, predstavila je svoj postojeći sustav te novi koji je propisan i u procesu uspostave, a usklađen je sa sustavom certificiranja Europske unije’ – naglasila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac.

Kao veliki problem se pokazalo i prikupljanje i uništavanje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova. Nekim zemljama nije odobreno financiranje zbrinjavanja i uništavanja freona sredstvima Multilateralnog fonda. U ovim se zemljama sve više povećava količina  otpada za uništavanje koji se skladišti u centrima za recikliranje i oporabu. Hrvatska je kroz regionalni projekt sa BiH i Crnom Gorom uspjela dobiti sredstva za uništavanje više od 30 tona TOOS-a te na taj način uspjela riješiti financiranje zbrinjavanja otpadnih količina freona.

 

Izvor: MZOIP, 2/10/2013